Diskriminierung von Roma gegenwärtig in der Gesellschaft
Quelle: http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/diskriminacija-roma-i-dalje-prisutna-u-drustvu_674329.html
Kragujevac/Serbien: Die Stellung der Roma hat sich im Vergleich zu den Vorjahren deutlich verbessert. Aber die Diskriminierung dieser Minderheit ist weiterhin gegenwärtig. Vorhanden ist sie, unterfüttert mit Stereotypen und Vorurteilen, vor allem im Bildungssystem und Institutionen der Sozialleistung. Vertreter der Roma-Selbstorganisationen heben außerdem Probleme der Rechtsorgane hervor, die Hassreden und Diskriminierungen rechter Organisationen nicht angemessen bestrafen.
Die Diskriminierung von Roma-Kindern und ihrer Eltern vonseiten der Schulen, sozialer Einrichtungen, wie auch die Häufung rechter Organisationen, die sich der Hassrede bedienen, weist auf die Ohnmacht der Regierung hin, angemessen mit der Marginalisierung der Bevölkerungsgruppe umzugehen.
„Vor allem sollte der Zugang zu Bildung verbessert werden, um dann auch Arbeitsbedingungen zu schaffen, in denen Roma arbeiten können. Man muss Arbeit gewährleisten, denn wenn ein Mensch finanziell unabhängig ist, kann er sich auch in einer Gesellschaft frei bewegen. Wenn wir die Armut der Roma verringern, wirkt das sicherlich den Stereotypen entgegen, mit denen Roma konfrontiert sind. Auf diese Weise würde auch die Diskriminierung selbst verhindert.“ sagt Slavoljub Đorđević, der Programmdirektor des Roma Centar.
Im Verhältnis zu anderen marginalisierten Gruppen sind Romnja am meisten von Diskriminierung betroffen.
„Sie erfahren Diskriminierung von allen Seiten – der Familie, der eigenen Gemeinschaft. Sie sind am wenigsten gebildet, ihr Gesundheitszustand ist schlechter als von Frauen der Mehrheitsgesellschaft, sie erleben mehr Gewalt… Sie treten früh in die Ehe ein, und in der Gesellschaft gibt es kaum Gehör und Verständnis für diese Probleme.“ sagt Slavica Rakić vom Verein Romani Cikna.
Auch wenn es Programme und Beschlüsse seitens der Regierung gibt, finden diese jedoch kaum praktische Anwendung.
„Wenn wir von den Lebensbedingungen in den Siedlungen sprechen, so hat sich nahezu nichts verändert, um diese zu verbessern. Gesetze gegen Zwangsräumungen würden verhindern, dass Menschen auf die Straße gesetzt werden, indem alternative Wohnräume geschaffen werden… Bislang ist noch nichts geschehen um diese Gesetze zu verbessern.“ betonte Jovana Vuković, Aktivistin des Regionalzentrums für Minderheiten.
Organisationen, die sich gegen die Diskriminierung von Roma engagierten, heben hervor, dass vor allem zuerst Vorurteile und Stereotype der Mehrheitsgesellschaft abgebaut werden müssen, um Minderheiten das Gefühl zu geben, dass sie Teil einer Gemeinschaft sind.
zvor: RTV (Ana Rebić)
Diskriminacija Roma prisutna u društvu
KRAGUJEVAC –
Položaj Romske populacije znatno se poboljšao u odnosu na prethodne godine, ali diskriminacija ove manjine je i dalje prisutna u društvu. Najviše je diskriminacija, podstaknuta stereotipima i predrasudama, prisutna u sistemima obrazovanja i institucijama socijalne pomoći. Predstavnici romskih organizacija ističu i problem sudskih organa koji ne sankcionišu odgovarajućim merama diskriminaciju desničarskih organizacija i govor mržnje.
Diskriminacija romske dece u školama i diskriminacija njihovih roditelja u institucijama socijalne pomoći, kao i pojava sve većeg broja desničarskih organizacija koje koriste govor mržnje pokazuju nemoć države da adekvatno sankcioniše marginalizovanje ove populacije u društvu.

“Pre svega poboljšati obrazovanu strukturu Roma a onda Romima omogućiti uslove u kojima će moći da rade, treba im naći posao jer kada je čovek ekonomski slobodan on je i u društvu slobodan. Kada bismo smanjili siromaštvo kod Roma sigurno bi mnogo i umanjili te stereotipe koji vladaju o Romima i na taj način sprečili i samu diskriminaciju”, rekao je Slavoljub Đorđević, programski menadžer u “Roma centru”.
U odnosu na ostale marginalizovane grupe koje doživljavaju svakodnevno predrasude najveću diskriminaciju trpe Romkinje.
“One osećaju diskriminaciju sa svih strana- u svojoj porodici, u svojoj zajednici, imaju najniže obrazovanje, njihovo zdravstveno stanje je lošije od žena iz većinske populacije, trpe više nasilja… Najveći broj rano sklopljenih brakova je u romskoj zajednici u kojoj se Romkinje udaju jako mlade i društvo i dalje nema mnogo sluha i razumevanja za ovaj problem”, rekla je Slavica Rakić, iz udruženja Romkinja “Romani cikna”.
Iako postoji deklarativna podrška od strane države u vidu strateških planova i zakona, praktična primena odredbi gotovo da se i ne sprovodi.
“Kada govorimo o uslovima u naseljima ništa se praktično nije uradilo da se ti uslovi poboljšaju, da se donesu zakonski okviri, kako bi se zabranila prinudna iseljenja što je u nekim gradovima jako veliki problem, kako bi se rešio problem izbacivanja ljudi na ulicu i kako bi se obezbedio alternativni smeštaj… Do sada se ništa nije uradilo da se ti zakoni izmene i unaprede”, naglasila je Jovana Vuković, aktivistkinja Regionalnog centra za manjine.
Organizacije koje se bore protiv diskriminacije Roma u društvu ističu da pre svega treba suzbiti predrasude i stereotipe većinskog stanovništva kako bi se pružila prilika i manjinskoj populaciji da se oseća kao deo zajednice.